U tekstu prvog broja časopisa „Martinovo pero“ („Koraci diva – Stopa sv. Martina“ – autor Matija Ploh)  detektirali smo Općinu Martijanec kao bogato područje s povijesno i prirodno značajnim lokalitetima te kulturnom i tradicijskom baštinom – prapovijesni lokaliteti, crkva sv. Martina, crkva Sv. Križa, crkva sv. Benedikta, Gomila, dvorac Patačić-Rauch u nekim drugim okolnostima, južna vinorodna područja, rijeka Drava, Stari mlin u Hrastovljanu, ruta sv. Martina, etno zbirka Udruge „Sveti Martin“ u nastajanju te ostale posebnosti i ponude koje ćemo spominjati naknadno. Preduvjeti za razvoj turizma postoje, a s ciljem doprinosa turističkom razvoju Udruga „Sveti Martin“ odlučila je osmisliti i izraditi suvenir. Zadatak članova udruge bio je otkriti dio identiteta naše zajednice koji će u obliku predmeta svojom pojavom, formom i pričom predstavljati Općinu Martijanec.

Između navedenih mogućnosti odabrana je najstarija rukotvorina pronađena u tumulu Gamulica, južno od Martijanca. Ispod tumula nalazila se pravokutna grobna komora izgrađena od kamena u tehnici suhozida, a u komori su pronađeni porazbijani ostaci keramike, posljedica neke pljačke u davnoj prošlosti. Od ulomaka rekonstruirane su dvije žare od crveno obojene gline, ukrašene s po 4 roščića na ramenu te crvenim bojanjem površine posude i crnim ornamentima na koje je apliciran kositreni lim. Ornament se sastoji od šahovnice neposredno ispod oboda posude te od raznih meandara na vratu i trbuhu posude. Uz svaku žaru išao je poklopac od crno-smeđe gline s ručkom na vrhu.

Rekonstrukcija crnih ornamenata žara prikazuje jedan od ljepših primjera keramike šireg područja. Svojim oblikom ornamenti odišu duhovnošću prapovijesnih ljudi kojima su vjerojatno željeli istaknuti stalno kretanje od života do smrti, prema analogiji kretanja Sunca, jutarnjeg izlaska i večernjeg zalaska. To posebno djelo prapovijesne imaginacije i umjetnosti dio je naše baštine, baštine koja ne smije ostati skrivena i čuvana kao dio obiteljskog blaga u nekoj škrinji, nego mora doprijeti do šireg sloja ljudi, naročito turista – ljubitelja povijesti. Primjer može biti arheološko nalazište Vučedol koje je otkriveno 1897. godine. Na tom nalazištu pronađena je Vučedolska golubica kao dio vučedolske kulture koja je s vremenom postala simbolom grada Vukovara.

Žare, prapovijesna keramika koja svojim oblikom podsjeća na vrč za vino, s mističnim ornamentima i šahovnicom kao naslutiteljskom sposobnosti umjetnika, kombinacija su elemenata koja tvore savršen spoj za suvenir Općine Martijanec.